Mikoriza je složen fiziološki odnos biljke i gljive koji se ostvaruje povezivanjem specijaliziranih dijelova micelija mikorizne gljive s finim završecima korijena biljke. U pojednostavljenoj podjeli možemo razlikovati ektomikorizu (ECM) kod koje micelij gljive ne ulazi u stanice korijena i endomikorizu kod koje micelij prodire u biljne stanice.
Najčešći ECM rodovi u šumskim ekosustavima su: Amanita Pers., Boletus L., Cortinarius (Pers.) Gray, Inocybe (Fr.) Fr., Lactarius Pers., Rhizopogon Fr., Russula Pers., Suillus Mich., Tricholoma (Fr.) Staude i Xerocomus Quél. Od saprotrofnih rodova u šumskim ekosustavima se najčešće pojavljuju: Agaricus L., Clitocybe (Fr.) Staude, Coprinus Pers. s. l.,
Entoloma P. Kumm., Galerina Earle, Gymnopus (Pers.) Roussel, Marasmius Fr., Mycena (Pers.) Roussel, Pluteus Fr. i Psathyrella (Fr.) Quél.
Za nastanak mikorize moraju postojati tri osnovna uvjeta:
- 1. micelij gljive koji prodire kroz veliki volumen tla iz kojeg crpi različita mineralna hranjiva
- 2. dodirna površina između
biljke i gljive gdje se odvija izmjena hranjiva i
- 3. biljno tkivo koje proizvodi i skladišti ugljikohidrate (Kendrick 2000).
Detljanije o tipovima mikoriza, ali i o biljnim zajednicama i vezanim istraživanjima mikoriza na području Istre pročitajte u sljedećem doktorskom radu iz 2015. godine:
Doktorski rad Željka Zgrablića (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Sustavnija podjela razlikuje sedam tipova mikorize na osnovi morfoloških i anatomskih karakteristika, te taksonomiji biljnih domaćina ili gljiva: ektomikoriza (ECM), arbuskularna ili vesikular-
arbuskularna mikoriza (AM ili VAM), erikoidna mikoriza (ERM), arbutoidna mikoriza, monotropoidna mikoriza, ekt-endomikoriza i orhidejna mikoriza (Das i Varma 2009).
Ektomikoriza je najčešći tip mikorize kod drvenastih biljaka umjerenog i borealnog pojasa, a razvija se i kod golosjemenjača, i kod kritosjemenjača. Ponekad je nalazimo i u tropima. Porodice Betulaceae, Corylaceae, Fagaceae, Myrtaceae, Pinaceae, Salicaceae te
pripadnici drugih porodica. Ektomikoriza se uglavnom javlja kod drveća, kako šumskog tako i uzgajanih voćki (šljiva, kruška), međutim ustanovljena je i kod nekih jednosupnica, te kod papratnjača. Npr. ustanovljena je kod 95 % vrsta iz porodica Pinaceae (borovi), 94 % vrsta iz porodice Fagaceae (bukve – kesten), 83 % vrsta iz porodice Salicaceae (vrbe), te 70 % vrsta iz porodice Betulaceae (breze – lijeska). Utvrđeno je preko 5.000 vrsta gljiva koje čine ektomikorizu, a spadaju u razrede Ascomycetes, Zygomycetes i Basidiomycetes.
Ekt-endomikoriza se javlja kod porodice Pinaceae.
Erikoidna mikoriza
Tipični predstavnici su biljke iz porodice Ericaceae, npr. borovnice i brusnice. Ovaj tip se može svesti pod endomikorizu jer zaraza iz stanice u stanicu nije moguća već samo zaraza svake pojedine stanice ovojnice korijena kroz vanjsku
membranu
Monotropoidna mikoriza je ograničena na biljke iz male potporodice Monotropoidae, koja pripada razredu Ericale. Primjer:
Za Orhidejnu mikorizu (eng. Orchidaceous Mycorrhiza) je specifično to da kada gljiva jednom uđe u biljku može se širiti unutar nje iz stanice u susjednu stanicu. Sjeme orhideja može proklijati samo uz prisustvo pogodnog mikobionta.
Neke od najvažnijih poljoprivrednih kultura koje tvore endomikorizu jesu kukuruz, ječam, pšenica, riža, leguminoze, voćne vrste, vinova loza, maslina, krumpir, rajčica, luk, suncokret, duhan, kava, čajevac, kaučuk, kakao, banana.
Istraživačke plohe analizirane u radu uključuju plohe na različitim tlima i u području različitih klimazonalnih zajednica, na različitim nagibima, ekspozicijama, nadmorskim visinama i matičnim podlogama. Prikupljanje uzoraka na terenu provedeno je tijekom 2011., 2012. i 2013. godine na području Istre, odnosno UŠP Buzet. Sve plohe se nalaze u državnim šumama na području sljedećih šumarija: šumarija Pazin – GJ Motovun, (plohe Kurbino brdo i Trošti), GJ Planik (plohe Lesišćina, Paz i Previž); šumarija Labin – GJ Smokovica (plohe Mali Golji i Ripenda); šumarija Opatija-Matulji – GJ Liburnija (ploha Lovranska Draga), šumarija Buzet – GJ Kras
(ploha Trstenik)
Na temu mikorize dobar članak je objavljen i u agroklubu 2015.g, a dostupan je na ovom linku:
https://www.agroklub.com/sumarstvo/tlo-i-mikorizne-gljive/16246/